Na sastanku “koalicije voljnih” donesena je odluka o potencijalnom razmještanju postrojbi britanske i francuske vojske u Ukrajini.
Velika Britanija i Francuska uspostavit će vojne centre u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom, te pružiti dugoročnu vojnu potporu Ukrajini uz jamstva u slučaju ponovne agresije. Detalj koji je privukao najviše pažnje predstavlja uspostavu multinacionalnog vojnog kontingenta koji bi osiguravao primirje i služio kao sila odvraćanja i stabilizacije na trenutno 1400 kilometara dugoj bojišnici.
U svijetlu takve najave i pod predpostavkom da se primirje zaista i dogodi, postavlje se pitanje kakve su zaista mogućnosti dvaju vojski s nedvojbeno najviše operativnog iskustva u Europi kad su u pitanju vanjske operacije ? S obzirom na karakter terena u Ukrajini te potencijalnih linija razdvanjanja sukobljenih strana izgledno je da u obzir dolaze većinom postrojbe kopnene vojske uz mornaričko pješaštvo iz redova mornarice te eventualnu zračnu potporu, koja se zbog izloženosti vjerojatno ne bi nalazila u samoj Ukrajini već u jednoj od susjednih NATO članica kao što su Rumunjka ili Poljska.
Velika Britanija
Efektiv u britanskoj vojsci trenutno iznosi 73 847 aktivnih vojnika, 4 127 u Gurkha regimenti i oko 25 tisuća pričuvnika od čega je brojčano stanje borbenih postrojbi, spremnih za djelovanje u vanjskim operacijama nešto ispod 20 tisuća. Za sada ne postoji najava ni procjena koja bi bila veličina britanskog kontingenta no s obzirom na brojčano stanje i potrebe rotacije ta bi brojka teško premašila raspon između tri i četiri tisuće vojnika.
Francuska
Francuska kopnena vojska trenutno u svom sastavu broji oko 110 tisuća aktivnih vojnika, 26 tisuća pričuvnika i 34 tisuće pripadnika Nacionalne žandarmerije. Od čega je otprilike 31 tisuća u borbenim postrojbama spremnim za brzo djelovanje u vanjskim OPEX misijama (fr. Opérations Extérieures). Prema navodima predsjednika Macrona Francuska bi izdvojila “više tisuća vojnika za takvu misiju”. Koliko bi točno iznosila ta brojka teško je definitivno reći. Prema jučerašnjim navodima pukovnika Michela Goye, vojnog savjetnika LCI grupacije, francuska bi mogla odjednom rasporediti oko sedam tisuća vojnika.
Mogućnosti
Obje spomenute vojske u su u vanjskim misijama naučile djelovati unutar borbenih grupa, kombiniranih postrojbi iz redova pješaštva, oklopna, topništa i grupa za brzu potporu usmjerenih na interoperabilnost. Poput onih u misiji NATO-a Ojačana prednja prisutnost (EFP) na Batiku gdje borbene grupe imaju brojno stanje od 1000 do 1500 vojnika. Nešto su manje od primjerice Ukrajinskih brigada ali s obzirom na dinamiku bojišta u Ukrajini u posljednjoj godini, gdje nisu primijećeni masovni napadi brojnim snagama kao u ranijoj fazi sukoba, mogu biti dovoljne za pokrivanje određenih dijelova bojišta.
Ono što predstvalja problematičnost takve misije je stalna prisutnost i mogućnost rotacije. Postrojbe mogu ostati određeno razdoblje od četiri do šest mjeseci, koliko bi im trajala autonomija, nakon čega je potrebna zamjena novim postrojbama jednake brojnosti kako bi se uspostavio efikasan sustav rotacije. Ako bi se radilo o operaciji dužeg trajanja jasno je da je to teško izvedivo s trenutnim brojčanim stanjem u obje kopnene vojske. Održavati veće borbene skupine na 1400 kilometara dugoj liniji bojišnice i njihovu logistiku dugoročno ostaje težak zadatak za obje vojske ukoliko bi do takve operacije zaista i došlo.
